Zorka Janković
Ime i prezime | Zorka Janković |
---|---|
Pseudonimi | Velikovecka Mira |
Prezime supruga i druga imena | Janković |
Datum rođenja | 1870 |
Datum smrti | 1933 |
Zemlja | Srbija |
Jezik | srpski |
Veb adresa | http://resources.huygens.knaw.nl/womenwriters/vre/persons/7811dc20-a641-4e11-91f9-7273768a7361#prevnext=1 |
O njenoj privatnoj situaciji
Pretpostavlja se da je rođena 1870. u Berkasovu kod Šida, umrla je nakon 1933. godine. Sa mužem, Aleksandrom (Brankom) Jankovićem, preselila se u Golubac. Nakon njegove smrti odlazi u Vojku i zapošljava se u pošti. Nakon Prvog svetskog rata preselila se u Zemun.
Bračni status | razvedena/udovica |
---|---|
Obrazovanje | pohađala školu |
O njenoj profesionalnoj situaciji
Završila je nižu školu, a javnim radom počela da se bavi u Dobrotvornoj zadruzi „Srpkinja“ iz Golupca.
1903. u bečkom listu Parlamentar objavila je prvi književni prevod Zmajeve „Pesme o pesmi“.
Većinu književnih radova i drugih tekstova objavila je u listovima Ženski svet i Brankovo kolo.
Po uzoru na Savku Subotić, izučavala je i beležila folklorne običaje Srema. Pisala je „folklorističke crtice“ koje je slala Simi Trojanoviću, tadašnjem upravniku Etnografskog muzeja u Beogradu.
1910. kao predstavnica „svih Srpskih krajeva“ učestvovala je u organizaciji izložbe „Srpska žena“ u Pragu. O iskustvu rada na izložbi kao i o izloženim eksponatima pisala je u otvorenim pismima upućenim Savki Subotić, koja su objavljena juna iste godine u Brankovom kolu.
Učestvuje u osnivanju Saveza Srpkinja iz Vojvodine i Hrvatske.
Okončala pisanje dramoleta Dečje duše koji potpisuje pseudonimom Velikovecka Mira (rukopis se nalazi u Rukopisnom odeljenju Matice srpske - ROMC).
1911. (1913) Izlazi njena knjiga Žensko pitanje u kojoj se bavi položajem žena u „prastarom, klasičnom i novijem dobu“, zatim se usredsređuje na „savremeno doba“, obuhvatajući pitanja kulture, društva i ekonomije. U nastavku se bavi ženskim pitanjem i ženskim organizacijama i pokretima u Francuskoj, Švajacrskoj, Italiji, Belgiji, Portugalu i Španiji, Holandiji, Švedskoj, Norveškoj, Dankoj, Finskoj, Islandu, Engleskoj i Nemačkoj. U „Pogovoru“ (datiranom godinom 1913) skicira problematiku ženskog pitanja kod Srba.
1913. sarađuje na izradi knjige Srpkinja, njezin život i rad, njezin kulturni razvitak i njezina narodna umjetnost do danas, u Sarajevu, ali zbog bolesti odbija da bude u uredništvu.
1914. aktivna je u Narodnom ženskom savezu SHS.
1926. objavila knjigu Problem saveza, u kojoj se bavi problemom umrežavanja ženskih grupa i pokerta.
Jedna je od sekretarki Odbora Ženske zajednice, koja 1926. Izdaje Pravila Narodne ženske zajednice Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
1928-1933. sa Jovanom Palavestrom i Jelenom Demajo uređuje list Glas Narodne ženske zajednice, koji jednomesečno izlazi u Beogradu.
Izvor: Srpski Biografski rečnik, knj. 4, glavni urednik Čedomir Popov, Matica Srpska Novi Sad, Budućnost, Novi Sad, 2009, str. 285.
Priredila Dubravka Đurić
Profesija/e i druge aktivnosti | društveno-kulturna aktivistkinja, urednica časopisa, prevoditeljka, autorka drama i autorka proze/romana |
---|---|
Članica | redakcijskih odbora |
Radovi ove autorke
Monografije
- Žensko pitanje (1911)
- Problem savezništva (1926)
Članci i drugi sastavni delovi
Recepcija
Recepcija tokom života autorke
- Dr Vladislava Polit o knjizi Zorke Janković. Žensko pitanje (Vladislava Polit - 1913)
- Pripovedačice : Zorka (Mira) Janković (Jelica Belović Bernadžikovska - 1913)
Recepcija nakon njene smrti
- Bečki Parlamentar i prenos kostiju Branka Radičevića na Stražilovo (Strahinja K. Kostić - 1954)
- Diskursne osobine privatne prepiske o knjizi Srpkinja: njezin život i rad, njezin kulturni razvitak i njezina narodna umjetnost do danas (1909-1924) (Gordana Stojaković - 2005)
- Zorka - čuvarka narodnih običaja (Tatjana Loš - 2016)
- Prepiska sa Jelicom Belović-Bernadžikovski
- Prepiska sa Arkadijem Varađaninom
- Prepiska sa Darinkom Buljom
- Srpska štampa između dva svetska rata (Vuk Dragović - 1956)
- „Janković Zorka“ (I. Markovljev - 2009)
- „Zorka Janković“ (Gordana Stojaković - 2001)
- „Skica za studiju: počeci feminističkog pokreta u Vojvodini (1748-1941)“, (Gordana Stojaković - 2001)