Jelena Dimitrijević
Ime i prezime | Jelena Dimitrijević |
---|---|
Prezime supruga i druga imena | Jovan Dimitrijević |
Datum rođenja | mart 27, 1862 |
Datum smrti | april 22, 1945 |
Zemlja | Srbija |
Jezik | srpski |
Veb adresa | http://resources.huygens.knaw.nl/womenwriters/vre/persons/e3a8539e-0a0b-40d9-b27d-4556bd42fedc |
O njenoj privatnoj situaciji
1862. Rođena u Kruševcu, u porodici trgovca Nikole Miljkovića i majke Stamenke, kćerke kneza Milojka iz Aleksinca. Jeleninoj majci, Stamenki Knez-Milojković, tada je 46 godina, a Jelena joj je deseto dete.
1872 (oko) Jelena prelazi u Aleksinac, u kuću najstarijeg polubrata, Nikole Petrovića. Petrović je bio imućni trgovac bez sopstvene porodice, te uskoro po smrti Nikole Miljkovića, u njegov dom prelaze i Jelenina majka ostala braća i sestre. Zajedno sa bratom od ujaka, Dobrosavom Knez-Milojkovićem, Jelena počinje samostalno da uči strane jezike. Zbog povrede oka, ograničavaju joj čitanje i učenje, ali ona krišom čita knjige iz bratovljeve, za to vreme, ”dosta velike”, biblioteke.
1881. Udaje se 15. februara za Jovana Dimitrijevića, artiljerijskog potporučnika, i prelazi u Niš, gde će, uz povremene prekide, ostati 17 godina. To je prelomni trenutak u njenom životu. Prelazak u veće mesto i brak sa Dimitrijevićem u čijem ”momačkom stanu, sav nameštaj i sve pokućstvo behu knjige, koje je otplaćivao i posle ženidbe...” , značili su otvaranje novih horizonata. Za razliku od bratovljevog doma, ovde je mogla da čita otvoreno i koliko je želela.
1898. Prelazi sa mužem u Beograd, gde će ostati do kraja života.
1912-1913 Bila je bolničarka u Balkanskim ratovima
1914. Prvi svetski rat je zatiče u Nemačkoj. U zemlju se vraća preko Švajcarske, Italije i Grčke.
1915. Jovan Dimitrijević gine na frontu
1919. Putuje u Francusku i Španiju, a u septembru iz Engleske odlazi u Ameriku.
1920. Boravi u Americi do kraja godine.
1926. Putuje na Istok, u Egipat, Palestinu, Siriju, Liban. Obilazi Aleksandriju, Kairo, Memfis, Luksor, Dolinu Kraljeva; Svetu Zemlju, odlazi na Hristov grob, Jerusalim, Damask, Bejrut, Haifu... U Egiptu se susreće sa čuvenom feministkinjom Hodom Hanem Šaraui-Pašom, predsednicom Saveza egipatskih feminista. Susretu je posvećeno jedno poglavlje u njenom putopisu Sedam mora i tri okeana, koje završava konstatacijom: „Da sam otišla iz Egipta, a da nisam imala sreću i čast da vidim Gospođu Šaraui-Pašinicu, bilo bi mi isto tako kao da sam otišla iz Španije a da nisam videla Alhambru.“
1927. Putuje iz Egipta u Bombaj. U Indiji se na kratko sreće sa Tagorom. Dalje putuje u Japan, Kinu, na Cejlon...
1934. U avgustu joj je opljačkana kuća, lopovi su odneli ne samo novac, već i mnogo predmeta od vrednosti. Jelenu je ovaj događaj duboko pogodio, a naročito je imala zazor od toga da se o krađi piše u novinama.
1945. Umire 22. aprila u Beogradu. U rukopisu ostaju autobiografski roman Melpomena, zapisi o Grčkoj, Pod nebom večno plavim, poezija, nekoliko pripovedaka i beleške. Tri rukopisne zbirke iz njene zaostavštine jesu rana Starinski glasovi, Suncu za sunce i zbirka iz tridesetih godina, napisana u Parizu, na francuskom Au soleil couchant.
Mesto u kom je rođena | Kruševac |
---|---|
Mesto/a u kom/kojim je živela | Srbija |
Mesto u kom je umrla | Beograd |
Nacionalnost | srpska |
Maternji jezik | srpski |
Bračni status | razvedena/udovica |
Broj dece | 0 |
Društvena klasa | viša klasa |
Obrazovanje | samouka |
Religijska i slična uverenja | pravoslavlje |
O njenoj profesionalnoj situaciji
1878. Napisala prvu pesmu, pod naslovom „Devojko“.
1881. Postaje najmlađa upravna članica Podružine ženskog društva u Nišu.
Pored evropskih jezika koje je već počela da uči (naučiće nemački, francuski, engleski, ruski, grčki i, verovatno, italijanski), od muftije Ibrahim efendije uči i turski, i to ne samo jezik, već i turske običaje. Zahvaljujući muslimanskim ženama iz susedstva, koje poštuju njeno obrazovanje, ulazi u hareme i njihov život upoznaje u prostoru koji je ženama druge vere gotovo nedostupan. To je početak njenog interesovanja za život muslimanki, zbog kog će putovati u Skoplje, Solun, Carigrad i dalje na istok.
1892. Objavljuje pesmu „Baba Krasa: U moj zmean i s`g“ u božićnom broju beogradskog lista Videlo. Sama autorka nazvala je pesmu „pripovetkom u stihu“. Pesma je poznata po tome što predstavlja prvi slučaj da je jedna pesnikinja upotrebila dijalekat, u ovom slučaju niški. Pesma na duhovit način daje sliku života u Nišu, a motivski nagoveštava i novelu Đul Marikina prikažnja.
1894. U Nišu objavljuje prvu zbirku poezije, Pesme I (Jelenine pesme). Počinju nagađanja o autorki, među kojima su i ta da je u pitanju Turkinja koja je odbegla iz harema i pokrstila se. Jedna od pesama iz ove zbirke, ”Sunce jarko”, iz ciklusa ”Sevdiji od Sevdije”, stekla je veliku popularnost u narodu kao pesma za pevanje. Muzički je zapisana prema pevanju srpskih ranjenika na Bitoljskom frontu.
1895. U Bosanskoj vili izlazi prikaz poezije J. Dimitrijević, pod naslovom Jelenine pesme, iz pera književnih kritičarki Kosare Cvetković (1868-1953) i Hristine Ristićeve (1867-1938).
Pavle Popović objavljuje u Srpskom pregledu tekst ”Pesme J. Jov. D.”, u kome , između ostalog, kaže da ovim pesmama treba dati ”naročiti značaj” zbog njihovog kvaliteta.
1897. Pisma iz Niša o haremima objavljena u Beogradu.
1908. U pismu prijateljici Lujzi St. Jakšić, od 2. avgusta 1908, objašnjava razloge svog puta u Solun, iz čega se naslućuju i elementi budućeg romana Nove: ”Ja pođoh onamo s mnogo radosti i radoznalosti: videću one koje sam volela i od kojih sam voljena, doznaću kako im je kad su razvijene, crvene li staroturkinje od stida, meću li po nagonu mahramu na glavu, umeju li da idu s ljudima i raduju li se nove, da li je u Solunu bilo za sve njih šešira ili su neke gologlave.”
1912. Roman Nove objavljen u Beogradu, izdanje i nagrada Srpske književne zadruge. Roman govori o životu turskih žena u Solunu, u trenutku uoči dubokih društvenih promena. Razapete između tradicionalnih uloga i vaspitanja po zapadnoj «modi», mlade Turkinje postaju svesne ograničenja koja ih susreću na svakom koraku u životu. Pokušavajući da ostvare svoje, često sasvim nejasne, snove, one uglavnom stradaju u sudaru starog i novog, istočnog i zapadnog, tradicionalnog i modernog. Stroge podele i jasni propisi koji potiču iz tradicionalnog društva, stvaraju slojevitu sliku stvarnosti predstavljenu u ovom romanu. Pored antropološki zanimljivih slika života u haremu (ženski deo kuće), svadbenih i drugih običaja, roman Jelene Dimitrijević kroz sudbine različitih ženskih likova daje i širu sliku istorijskog trenutka u kom se jedan svet duboko preobražava.
1928. Na inicijativu Udruženja jugoslovensko-ruskih studenata, u Beogradu je 30. decembra proslavljena tridesetpetogodišnjica njenog rada. Svečanost je održana u ”velikoj univerzitetskoj dvorani”, a govorile su profesorke Darinka Stojanović (1892-1971) i Jelena Lazarević (1877-1947). Prisustvovao je kraljev izaslanik, ministar prosvete, Milan Grol. Pročitana je i čestitka književnog istoričara Pavla Popovića, tada prorektora univerziteta, koji je Jeleninu karijeru pratio od samog početka. U pismu se, između ostalog, navodi da je on preporučio Srpskoj književnoj zadruzi roman Nove za objavljivanje.
Kao posebno priznanje, po njoj su nazvane ulice u Nišu i Aleksincu.
U časopisu Žena i svet objavljen tekst Anđe Bunuševac, „G-đa Jelena Dimitrijević, poznata književnica i prva naša žena koja je išla na put oko sveta“.
Hronologiju i bibliografiju napravila i autorku uredila: Biljana Dojčinović
Profesija/e i druge aktivnosti | autorka proze/romana, autorka putopisa, autorka tekstova za časopise i pesnikinja |
---|---|
Jezik (jezici) na kojima je pisala | srpski |
Finansijski aspekti autorkine karijere | stipendija/izdržavanje/penzija |
Članica | drugo |
Radovi ove autorke
Monografije
- Pesme I (Jelenine pesme) (1894)
- Pisma iz Niša o haremima (1897)
- Đul Marikina prikažnja (1901)
- Fati-sultan/ Safi-hanum/ Mejrem-hanum (1907)
- Nove (1912)
- Amerikanka (1918)
- Pisma iz Soluna (1918)
- Pisma iz Indije (1928)
- Pisma iz Misira (1929)
- Novi svet ili U Americi godinu dana (1934)
- Une vision (1936)
- Sedam mora i tri okeana. Putem oko sveta (1940)
- Letters from Salonika (2018)
- Lettere da Salonicco (2018)
Članci i drugi sastavni delovi
- Sarajske pesme. Zehri (1892)
- Sarajske pesme. Sevdije (1892)
- Sarajske pesme. Hajduk devojko (1892)
- Sarajske pesme. Bre devojče (1892)
- Sarajske pesme. Ramazan (1892)
- Sarajske pesme. Sevdiji (1892)
- Srbinova svetinja (1893)
- U slavu Niša (1893)
- Sveti se... (1893)
- Nežan muž (1893)
- Zakletva (1894)
- Liri (1894)
- Božanska ljubav (1894)
- Arifa Zejni (1894)
- Zarifa Arifi (1894)
- Unutrna-Beni (Ne zaboravi me...) (1894)
- Besu mi dade... (1894)
- O Vizantijo! (1894)
- Zavist (1894)
- Da li te volim? (1895)
- Poruka (1895)
- NJena zvezda (1895)
- Sećanje (1895)
- Kaži... (1896)
- Dilber devojko (1896)
- Preuzvišena i mila majko... (1896)
- Lutajte misli (1897)
- Smoreno je sunce za goricu selo (1897)
- Pretnja i opomena (1897)
- Doći će (1897)
- Je li to sin (1897)
- Svojoj majci (1897)
- Veče i noć (1897)
- Jednom se voli (1897)
- Muza je kriva (1897)
- Sveti Pantelej (1898)
- Hak Muhamed (1898)
- Primila si (1898)
- Arif beg curama (1898)
- Boš ostala (1898)
- Š'ću? (1898)
- Arif-beg i Stambolka (1898)
- Avali (1899)
- Na Avali (1899)
- Moja kumrijo (1899)
- U jesenje veče (1899)
- U spomenicu B. (1899)
- Poskočica (1899)
- Knjige iz Stambola od Sevdije (1899)
- Strele (1899)
- Iz zbirke »Od Sevdije« (1899)
- Srpska devojka (1900)
- Kada se zora javi, i kad se danak rodi (1900)
- Digni veo! (1900)
- Kuzum džanum (1900)
- Ašik-Ajše (1900)
- Ne ljubi te (1900)
- Kad pogledam (1900)
- Aman! (1900)
- Safi-hanum (1901)
- Zašto ćutiš? (1901)
- Of! (1901)
- Burma (1901)
- Divna ti je (1901)
- Hoćete li? (1901)
- Sever (1901)
- U ljubavi (1901)
- Ti si volela (1901)
- Na Belom bregu 1893 god. (1901)
- S Bosfora (1901)
- Mrtva ljubav (1901)
- Pred ostatkom Afroditina kipa (1902)
- Siromah sam (1902)
- Hajdemo! (1902)
- Tužna pesma (1902)
- Ćutiš (1902)
- Evo je Smirna (1902)
- Sve prolazi (1902)
- Tajna (pesma) (1902)
- Dva groba (1902)
- Jesenji dan (1902)
- Šerif rada (1902)
- Nikolać Malebašija (1903)
- Pozna jesen (1903)
- Ćuti srce (1903)
- Mibareki Bajram olsun (1903)
- Da si daleko (1903)
- Na obali. Svojoj prijateljici L. (1903)
- S r e ć a (1904)
- Č e k a nj e (1904)
- U njihno proleće (1904)
- Prošlih zimnjih dana. Gospođi Luizi St. Jakšića (1904)
- Zar će s nama biti bolje? (1904)
- Tajna duše. Č. H-su (1904)
- Batka Bunča i Strinka Mariče (1905)
- Magla (1905)
- Na Kosovu (1906)
- Od nje (1906)
- One zime (1906)
- Jednoj prijateljici (1906)
- Refleksije (1906)
- Pod utiskom sna (1907)
- Podsećanje (1907)
- Jedna želja (1907)
- Jeseni bleda (1907)
- Tajna duše (1907)
- Pobunjena duša (1909)
- Kad su mi ruže cvetale (1909)
- Obmana (1910)
- Jedna tajna (1910)
- Na terasi (1911.)
- Izmirenje (1912)
- Posle života (1912)
- A gde ti je brale sine (1913)
- Žena (1913)
- Kroz guduru... (1913)
- NJena ispovest (1913)
- Sprovod heroja (1913)
- Amerikanke (1923)
- U Americi "nešto se dogodilo" (1924)
- Zambak-hanum (1924)
- Pisma iz Atine (1924)
- Pismo sa Trakije (1924)
- Smrt na okeanu. Balada (1924-25)
- U našem vrtu (1924-25)
- Pesma o meni (1924-25)
- Der Seele Geheimnis. Ins Deutsche übertragen von Zlatko Gorjan (1925)
- Amerikanka (pesma) (1925)
- Kilogram brašna (1926)
- Pred Mitilenom (1926)
- Pesme iz crnih dana. 2. Utešenje (1926)
- Pesme iz crnih dana. 1. Revolt (1926)
- U gradu velikog indijskog pesnika. Dom Tagora bez svog gospodara (1927)
- Nedeljna škola. Sunday school. To Mrs Wallace of New-York (1928-29)
- Na Gangu kad sunce izgreva (1929)
- U moj zeman i s'g (1929)
- Uteha (1929)
- Na brodu (1929)
- Okean (1929-30)
- Na Tihom okeanu (Beleške s puta) (1930)
- Pozivanje (1930)
- Od Kaira do Jerusalima (1931)
- Dušino sklonište (1931)
- Asocijacija (1931)
- U decembru 1915. (1931)
- Pismo gđe Jelene Dimitrijević od 26. avgusta (1933)
- Moja rupija i snekčarmerove gajde (1935)
- Dve svinge. Gospođi Hodi Šaraui (1937)
- Sveta voda (1938)
- Priviđenje (2010)
- Sa kongresa (2015)
Neknjižna građa
- Melpomena ()
- Pod nebom večno plavim ()
- Starinski glasovi 1887-1900 (1887-1900)
- Na Okeanu i Preko Okeana (1919-1920)
- Iz Novog sveta (1919-1920, 1925-1927)
- K Suncu za Sunce - U paklu raj (1926-1927)
- Au soleil couchant (1926-1932)
- Sedam mora i tri okena II deo (signatura R540)
Recepcija
Recepcija tokom života autorke
- Đul Marikina prikažnja (Janko Lukić - 1901)
- Jelena Dimitrijević (Jovan Skerlić - 1906)
- Fatu sultan (Janko Lukić - 1907)
- Saradnice književnih društava : Jelena Dimitrijevićka (N., P. - 1913)
- Pripovedačice (Jelica Belović Bernadžikovska - 1913.)
- Jelena J. Dimitrijević: Pisma iz Soluna (Branko Mašić - 1918)
- Jelena J. Dimitrijević naš Pjer Loti (Dragan Erić - 1925)
- G-đa Jelena Dimitrijević, poznata književnica i prva naša žena koja je išla na put oko sveta (Anđa Bunuševac - 1928)
- Put kroz Indiju (1928 (6. februar))
- Jelena Dimitrijević kao feministkinja (Radunka Anđelković Čubrilović - 1929)
- Jelena J. Dimitrijević (Delfa Ivanić - 1929)
- Proslava 35-godišnjice književnoga rada Jelene Dimitrijević, naše pesnikinje i pripovedačice (Dobrila Glavinić Knez Milojković - 1929)
- Novi svet ili godinu dana u Americi (Isidora Sekulić - 1934)
- Novi svet. Amerika u očima gđe Jelene Dimitrijević (Marija Ilić Agapova - 1934)
Recepcija nakon njene smrti
- Dimitrijević, Jelena (Ž. Mladenović - 1972)
- Jelena Dimitrijević, život i delo: Zbornik referata sa naučnog skupa Niš, 28. i 29. oktobar 2004. godine (Miroljub Stojanović - 2006)
- Moja draga Jelena (Ivanka Kosanić - 2007)
- Ženski Istok i Zapad (Jovana Reba Kulauzov - 2010)
- Elementi tradicionalnog i modernog u delu Jelene Dimitrijević (Ana Stjelja - 2012)
- Pravo sunca: drugačiji modernizmi (Biljana Dojčinović - 2015)
- Čitate li Jelenu Dimitrijević? (Biljana Dojčinović i dr. - 2018)
- Amerikanke Jelene J. Dimitrijević (Biljana Dojčinović i dr. - 2019)
- Kratak portret Jelena Dimitrijević iz Materinske čitanke, za srpske kćeri i matere
- Fotografija Jelene Dimitrijević, spisateljke
- Jelenina pisma (Slobodanka Peković - 1986)
- Naša žena u književnom stvaranju (Vlastoje Aleksijević - 1995)
- Haremi, nomadi: Jelena Dimitrijević (Svetlana Slapšak - 1996)
- Niš i Nišlijke u prozi Jelene Dimitrijević (Jelena Jovanović - 2003)
- Gender diskurs u akciji. Naratološke transgresije kod srpskih spisateljica na početku 20. veka: slučaj Jelene Dimitrijević (Magdalena Koh - 2005)
- Aktuelnost putopisa Jelene Dimitrijević o zemlji faraona (Gordana Vlahović - 2005)
- Tri rukopisne zbirke pesama Jelene Dimitrijević (Danica Andrejević - 2006)
- Duhovni prostor u stvaralaštvu Jelene Dimitrijević – Prilozi za biografiju (Miloje Jovanović - 2006)
- Jelena Dimitrijević – Stevan Sremac: Niš u pričama s kraja 19. veka (Milunka Mitić - 2006)
- Jelena Dimitrijević i Pavle Popović (Miroslav Pantić - 2006)
- Romani i putopisi u stvaralačkom postupku Jelene Dimitrijević (Slobodanka Peković - 2006)
- Osvrt na popularnost pesama Jelene Dimitrijević Sunce jarko i Baba Krasa (Đorđe Perić - 2006)
- Forme narativa u prozi Jelene J. Dimitrijević (Branimir Čović - 2006)
- Dimitrijević Jelena (Sava Damjanov - 2007)
- Jelena Dimitrijević - život i delo (Biljana Dojčinović-Nešić - 2007)
- Čarobni san Istoka – stvarnost u romanu Nove Jelene Dimitrijević (Biljana Dojčinović - 2007)
- Putopisi Jelene Dimitrijević kao mogućnost viđenja drugog (Slobodanka Peković - 2008)
- Književno putovanje Jelene Dimitrijević (Vladimir Bošković - 2008)
- Jelena Dimitrijević: Prva priznata srpska književnica (Slavica Garonja Radovanac - 2010)
- Roman Nove Jelene Dimitrijević kao paradigma tragične pobune žene u orijentalnom društvu (Slavica Garonja Radovanac - 2011)
- Paradoksi hibridnosti, orijentalizma (balkanizma) i subalternosti u romanu Nove Jelene Dimitrijević (Zorica Bečanović Nikolić - 2011)
- Dve vrste pisama iz Soluna: feminističko istraživačko novinarstvo Jelene J. Dimitrijević naspram nepouzdanog izveštavanja Branislava Nušića o feminizmu (Svetlana Tomić - 2011)
- Između l'image i le mirage: status francuske kulture u romanu Nove i Pismima iz Soluna Jelene Dimitrijević (Vladimir Đurić - 2012)
- Muške akademske norme i putopisna književnost Jelene J. Dimitrijević (Svetlana Tomić - 2012)
- Prvo novije temeljno čitanje putopisa Jelene Dimitrijević (Svetlana Tomić - 2012)
- Biblijski intertekst u putopisu Sedam mora i tri okeana Jelene Dimitrijević (Vladimir Đurić - 2013)
- Slika Istoka u putopisu Sedam mora i tri okeana Jelene Dimitrijević i Lamartinovom Putu na Istok (Vladimir Đurić - 2013)
- Les textes de Jelena Dimitrijević: une littérature nationale au carrefour du dialogue interculturel (Vladimir Đurić - 2013)
- Prepiska Jelene J. Dimitrijević sa njenim sarajevskim izdavačem Isidorom Đurđevićem (Svetlana Tomić - 2013)
- Rukavice, velovi i prizori „silnog oružja” Odjeci rata i revolucije u prozi Virdžinije Vulf i Jelene Dimitrijević (Biljana Dojčinović - 2013)
- Fikcija i istina u romanu Nove i pismima iz Soluna Jelene Dimitrijević (Vladimir Đurić - 2014)
- Žena na društvenoj margini u romanu Nove i Pismima iz Soluna Jelene Dimitrijević (Vladimir Đurić - 2014)
- The Travel Writings of Jelena J. Dimitrijević: Feminist Politics and Privileged Intellectual Identity (Svetlana Tomić - 2014)
- Sukob starog i novog - vek od objavljivanja romana Nove (Ana Stjelja - 2015)
- Unveiling the Male Empires: Jelena Dimitrijević in Thessaloniki (Vladimir Bošković - 2015)
- Jelena Dimitrijević - biobibliografska odrednica (Snežana Milosavljević Milić - 2015)
- Čulni doživljaj Japana. Jelena Dimitrijević u susretu sa gejšama (Marko Bogunović - 2016)
- Jelena, žena koja putuje (Srećko Milovanović - 2016)
- „Viloslovka“ putem oko sveta (Biljana Dojčinović - 2016)
- Srpska Sapfo iz Francuske ulice (Nenad Novak Stefanović - 2016.)
- Tri nepoznata pisma Jelene J. Dimitrijević (Iz fonda mlađih rukopisa i arhivalija rukopisnog odeljenja Narodne biblioteke Srbije) (Slavica Garonja Radovanac - 2017)
- Amerika Jelene J. Dimitrijević (Biljana Dojčinović - 2019)
- Američke priče Jelene J. Dimitrijević (Biljana Dojčinović - 2019)
- Tekstualne relacije pripovetke „Amerikanka” i poglavlja „Na Uik-endu kod Misiz Flag” iz američkog putopisa: subverzivnost i transgresija (Magdalena Koh - 2019)
- Amerika Jelene Dimitrijević (Jelena Milinković - 2019)
- Jelena Dimitrijević – neustrašiva dama koja je pomerala granice (Tatjana Loš - 2016)